Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), u saradnji sa SZO, ove sedmice je objavila svoj prvi globalni izvještaj o aspektima sigurnosti hrane proizvoda na bazi ćelija.
Izvještaj ima za cilj da pruži čvrstu naučnu osnovu za početak uspostavljanja regulatornih okvira i efikasnih sistema za osiguranje sigurnosti alternativnih proteina.
Corinna Hawkes, direktorica odjela za prehrambene sisteme i sigurnost hrane FAO-a, izjavila je: „FAO, zajedno sa WHO-om, podržava svoje članove pružajući naučne savjete koji mogu biti korisni nadležnim organima za sigurnost hrane kao osnova za upravljanje različitim pitanjima sigurnosti hrane“.
U saopštenju, FAO je naveo: „Hrana na bazi ćelija nije futuristička hrana. Više od 100 kompanija/start-up kompanija već razvija prehrambene proizvode na bazi ćelija koji su spremni za komercijalizaciju i čekaju odobrenje.“
U izvještaju se navodi da su ove podsticajne inovacije u prehrambenom sistemu odgovor na „ogromne prehrambene izazove“ koji se odnose na svjetsku populaciju koja će dostići 9,8 milijardi u 2050. godini.
Budući da se neki prehrambeni proizvodi na bazi ćelija već nalaze u različitim fazama razvoja, u izvještaju se navodi da je „ključno objektivno procijeniti koristi koje bi mogli donijeti, kao i sve rizike povezane s njima – uključujući zabrinutost u vezi sa sigurnošću i kvalitetom hrane“.
Izvještaj pod nazivom "Aspekti sigurnosti hrane na bazi ćelija" uključuje sintezu literature o relevantnim terminološkim pitanjima, principima procesa proizvodnje hrane na bazi ćelija, globalnom pejzažu regulatornih okvira i studijama slučaja iz Izraela, Katara i Singapura "kako bi se istakli različiti opseg, strukture i konteksti koji okružuju njihove regulatorne okvire za hranu na bazi ćelija".
Publikacija uključuje rezultate stručnih konsultacija koje je vodio FAO, a koje su održane u Singapuru u novembru prošle godine, gdje je provedena sveobuhvatna identifikacija opasnosti po sigurnost hrane – pri čemu je identifikacija opasnosti prvi korak u formalnom procesu procjene rizika.
Identifikacija opasnosti obuhvatila je četiri faze procesa proizvodnje hrane na bazi ćelija: nabavku ćelija, rast i proizvodnju ćelija, sakupljanje ćelija i preradu hrane. Stručnjaci su se složili da, iako su mnoge opasnosti već dobro poznate i podjednako prisutne i u konvencionalno proizvedenoj hrani, fokus bi možda trebao biti na specifičnim materijalima, inputima, sastojcima - uključujući potencijalne alergene - i opremi koji su jedinstveniji za proizvodnju hrane na bazi ćelija.
Iako FAO spominje „hranu na bazi ćelija“, izvještaj priznaje da su „kultivisano“ i „kultivisano“ također termini koji se često koriste u industriji. FAO poziva nacionalna regulatorna tijela da uspostave jasan i dosljedan jezik kako bi se ublažile nesporazumi, što je ključno za označavanje.
Izvještaj sugerira da je pri procjeni sigurnosti hrane na bazi ćelija prikladan pristup od slučaja do slučaja jer, iako se mogu napraviti generalizacije o proizvodnom procesu, svaki proizvod može koristiti različite izvore ćelija, nosače ili mikronosače, sastave medija za kulturu, uslove kultivacije i dizajn reaktora.
Također se navodi da se u većini zemalja hrana na bazi ćelija može procijeniti u okviru postojećih okvira za novu hranu, navodeći kao primjer singapurske izmjene propisa o novoj hrani kojima se uključuje hrana na bazi ćelija i formalni sporazum SAD-a o označavanju i sigurnosnim zahtjevima za hranu proizvedenu od kultiviranih ćelija stoke i peradi. Dodaje se da je USDA izrazio namjeru da izradi propise o označavanju mesa i proizvoda od peradi dobivenih iz životinjskih ćelija.
Prema FAO-u, „trenutno postoji ograničena količina informacija i podataka o aspektima sigurnosti hrane na bazi ćelija kako bi se podržalo regulatorno tijelo u donošenju informiranih odluka“.
U izvještaju se navodi da je generiranje i dijeljenje više podataka na globalnom nivou ključno za stvaranje atmosfere otvorenosti i povjerenja, kako bi se omogućilo pozitivno angažovanje svih zainteresovanih strana. Također se navodi da bi međunarodni napori saradnje koristili raznim nadležnim organima za sigurnost hrane, posebno onima u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, da primjenjuju pristup zasnovan na dokazima za pripremu svih potrebnih regulatornih akcija.
Završava se navodom da su, pored sigurnosti hrane, i druga područja poput terminologije, regulatornih okvira, nutritivnih aspekata, percepcije i prihvatanja potrošača (uključujući okus i pristupačnost) jednako važna, a možda čak i važnija u smislu uvođenja ove tehnologije na tržište.
Za stručne konsultacije održane u Singapuru od 1. do 4. novembra prošle godine, FAO je objavio otvoreni globalni poziv za stručnjake od 1. aprila do 15. juna 2022. godine, kako bi formirao grupu stručnjaka sa multidisciplinarnim oblastima stručnosti i iskustva.
Ukupno se prijavilo 138 stručnjaka, a nezavisni panel za odabir pregledao je i rangirao prijave na osnovu unaprijed utvrđenih kriterija – 33 kandidata su ušla u uži izbor. Među njima, 26 je popunilo i potpisalo obrazac „Izjava o povjerljivosti i interesu“, a nakon evaluacije svih prijavljenih interesa, kandidati bez uočenog sukoba interesa navedeni su kao stručnjaci, dok su kandidati sa relevantnim iskustvom u toj oblasti, a koji bi se mogli smatrati potencijalnim sukobom interesa, navedeni kao stručnjaci.
Stručnjaci tehničkog panela su:
lAnil Kumar Anal, profesor, Azijski tehnološki institut, Tajland
William Chen, obdareni profesor i direktor katedre za prehrambenu nauku i tehnologiju, Tehnološki univerzitet Nanyang, Singapur (potpredsjednik)
Deepak Choudhury, viši naučnik za tehnologiju bioproizvodnje, Institut za bioprocesnu tehnologiju, Agencija za nauku, tehnologiju i istraživanje, Singapur
lSghaier Chriki, vanredni profesor, Institut Supérieur de l'Agriculture Rhône-Alpes, istraživač, Nacionalni istraživački institut za poljoprivredu, hranu i okoliš, Francuska (potpredsjednik radne grupe)
lMarie-Pierre Ellies-Oury, docent, Institut National de la Recherche Agronomique et de L'Environnement i Bordeaux Sciences Agro, Francuska
lJeremiah Fasano, viši savjetnik za politiku, Američka agencija za hranu i lijekove, SAD (predsjedavajući)
lMukunda Goswami, glavni naučnik, Indijsko vijeće za poljoprivredna istraživanja, Indija
William Hallman, profesor i predsjedavajući, Univerzitet Rutgers, SAD
lGeoffrey Muriira Karau, direktor za osiguranje kvalitete i inspekciju, Zavod za standarde, Kenija
lMartín Alfredo Lema, biotehnolog, Nacionalni univerzitet Quilmes, Argentina (potpredsjednik)
Reza Ovissipour, docent, Politehnički institut Virginije i Državni univerzitet, SAD
Christopher Simuntala, viši službenik za biološku sigurnost, Nacionalna agencija za biološku sigurnost, Zambija
lyongning Wu, glavni naučnik, Nacionalni centar za procjenu rizika sigurnosti hrane, Kina
Vrijeme objave: 04.12.2024.